SVID radio

Jedna od diva hrvatskog glumišta, Mia Oremović, u veliku knjigu glumaca svoje je ime upisala nizom uspješnih, danas već legendarnih uloga. Od vremena kada je kao vrlo mlada glumila u jednom od najboljih hrvatskih filmova "H8" Nikole Tanhofera do danas prošlo je više od 50 godina kontinuiranog rada. Stoga je Mia Oremović jučer u Motovunu ponosno primila nagradu "50 godina". Pjesmu za njen 90. rođendan kojeg slavi danas, odpjevale su joj mlađe snage hrvatskog glumišta, Daria Lorenci, Zrinka Cvitešić i Nataša Dorčić. Uz upaljene rođendanske svjećice u rukama publike, Mia Oremović je održala dirljiv govor u kojem je jasno dala do znanja koliko ljubavi osjeća prema glumi i koliko ju je ova nagrada oduševila.

Nakon ceremonije dodjele nagrade i sinoć prepun Kino Trg prionuo na gledanje filma "U slobodnom svijetu". Film Kena Loacha nastao je u britansko, talijansko, njemačko, španjolskoj produkciji.



Angie nije jako obrazovana, ali je energična, duhovita i ambiciozna, te u naponu snage. Svašta je prošla i neće više dati da je gaze. Želi se dokazati i ovo je njen trenutak. S cimericom Rose, Angie osniva agenciju za pronalaženje radnika, i upušta se u mutne vode kojima talasaju gangsteri, biroi za zapošljavanje i privremeni radnici iz inozemstva. Ovo je priča o naličju anglosaksonskoga čuda fleksibilne radne snage, globalizacije, dvostrukih smjena i mnoštva veselih i sretnih potrošača.

Nagrade: VENEZIA 2007 najbolji scenarij SEVILLA 2007 najbolji film

Najveća je novost ovogodišnjega festivala nagrada The Motovun Maverick Award, namijenjena autorima koji su zadužili filmsku povijest kršenjem tabua, izvrtanjem ustaljenih normi i proširivanjem granica filmskog izričaja. Dobitnik prvog Motovunskog Mavericka je neukrotivi Ken Russell! Ovaj divlji Mesija britanskog filma pripada generaciji revolucionara koji su šezdesetih i sedamdesetih svakim novim filmom širili područje slobode izraza, a premda spektakularni i raskošni, mnogi njegovi filmovi su suviše provokativni i za današnje vrijeme.

Karijeru uglednog filmaša Russell je započeo na BBC-u, gdje se proslavio krajnje originalnim biografijama poznatih svjetskih kompozitora, što mu je ostala omiljena tema i po prelasku na veliko platno. Od Mahlera do Čajkovskog, od Liszta do Bartóka, gotovo da i nema velikog problematičnog genija glazbene povijesti kome Ken Russell nije posvetio film, nadahnut njihovom glazbom, ali i pikanterijama iz privatnog života, te uvijek stvarajući višeslojne portrete umjetnika u borbi s građanskim konvencijama.

Prvi veliki uspjeh postiže ekranizacijom romana D.H.Lawrencea "Zaljubljene žene", koji je glumici Glendi Jackson donio Oscara, uz nominacije za najbolji film, scenarij i režiju, a naročito je poznat po sceni hrvanja Olivera Reeda i Alana Batesa koja je jedan od prvih prikaza potpuno golih muških tijela u mainstream filmu. Orgijastičkim filmom "Demoni" definitivno je podijelio filmski svijet na zgrožene moraliste i na one koji ga smatraju novim Orsonom Wellesom: film je zabranjen ili skraćen u mnogim zemljama, a naročito je čudan slučaj Italije gdje je glavnim glumcima Vanessi Redgrave i Oliveru Reedu bio zabranjem ulazak u zemlju na tri godine, iako je film trijumfalno prikazan u Veneciji i osvojio nagradu Društva talijanskih kritičara za najbolju režiju. Warner Bross do dana današnjeg nije dopustio prikazivanje intergralne verzije te, osim na rijetkim poluprivatnim projekcijama, ovaj majstorski režiran spektakl o crkvenim čistkama u doba kardinala Richileuxa možete pogledati samo cenzorski iskasapljen.

Ukonzervativnim osamdesetima Russell je sve češće osuđivan kao "dekadentni stilist" i sustavno guran prema marginama filmskog stvaranja. Posljednji čavao u lijes bilo kakve komercijalno uspješne karijere zabio je filmom "Kurva" iz 1991, kojeg je otvoreno predstavio kao odgovor na holivudsku bajkicu "Zgodna žena" te uz pomoć prezimenjakinje Therese Russell naturalistički predstavio svakodnevnicu jedne prostitutke.

Iako je u godinama kada bi se mogao i zasluženo odmarati, Ken Russell i danas radi filmove: daleko od lukrativnih ugovora, o svom trošku, digitalnom tehnologijom i direktnom distribucijom preko interneta. Ova je svojeglavost neobična za jednog osamdesetogodišnjaka, no nimalo ne čudi za enfant terriblea druge polovice dvadesetog stoljeća, stvaraoca koji je svaki kadar svakoga svog filma odradio na svoj način.

Motovun Film Festival mu za sve to odaje priznanje dodjelom nagrade i svečanom projekcijom njegovog možda najpoznatijeg filma "Tommy", ekranizacije slavne rock opere grupe The Who, u kojoj nastupaju i Elton John, Eric Clapton, Tina Turner i Jack Nicholson, spremni da uz pomoć besmrtnih rock'n'roll himni i psihodeličnih vizualnih efekata publici u kinu Barbacan raznesu mozak i više od trideset godina poslije premijere.

Posljednja BeatNocha (a.k.a. The Careless Animal Eating Show) prije prekratke ljetne pauze (koja, btw, traje do 04.09.), oživljuje ovaj četvrtak u 18.30 na 98,4 FM da bi Vam donijela kratku glazbenu priču o glumici sleš pjevačici sleš predivnom stvorenju Zooey Deschanel i glazbeniku sleš producentu Matt Wardu koji su se udružili u duo imena "She & Him". Album im se zove "Volume One" i njamast je jako.



Da bi prikratili vrijeme do onda, gledajte si spot za "Why Do You Let Me Stay Here?" i "Change Is Hard" uživo kod Craiga Fergusona.

Uživancija, pamet u glavu & čujemo se.

Pozdravljanje,
ek.

Na vrlo jednostavan i bez ikakve pompe jučer je otvoren jubilarni deseti Motovun Film Fesatival. Prije same ceremonije zvaničnog otvorenja na kojoj je istarski župan Ivan Jakovčić izgovorio :“Festival je otvoren“, novinarske snage su se družile s filmašima, filmskim kritičarima, članovima žirija i ponekim političarem. Centralnu poziciju terase držao je švedski stol koji je jelima i pićima upotpunio opuštenu atmosferu.

Nakon druženja pomiješali smo se s opuštenim ljubiteljima filma kojih i ove godine ima u velikom broju i slobodno se može reći da su okupurali svaki kutak čini se već sada pretijesnog Motovuna. Kino Trg je jučer pri ceremoniji otvorenja bio popunjen do posljednjeg mjesta i ukoliko svi ovogodišnji filmovi festivala budu imali ovakvu posjetu, moći će se govoriti o najvećem do sada Motovunu.

Scenu su upotpunile narančaste rođendanske kapice na glavama posjetitelja koji su nakon odgledanog prvog filma u povijesti ruske filmografije "Pobunjenici s Donje Volge (Sten'ka Razin)", s osmjesima na licima pozdravili gospođu, ili kako ju je Rajko Grlić nazvao, tetu Ljubicu Handijal. Teta Ljubica je Motovunka koja je u svojoj kući ugostila posjetitelje prvog festivala i s njima se druži do danas. 80 godišnja teta Ljubica je i na simboličan način, govoreći o ljepoti življenja i u starijoj dobi, najavila prvi ovogodišnji film festivala „Mladi u srcu“. Riječ je o dokumentarcu koji nam priča jednu od najtoplijih ljudskih priča koje ste u ovoj formi ikada mogli pogledati. Skupina penzionera 70,80,90-godišnjaka, koja zborski izvodi rock i punk hitove izmamit će vam suzu i smijeh.



U 23:30 na istom trgu prikazan je srpski film debitanta Uroša Stojanovića, „Čarlston za Ognjenku“, vizualno zasigurno najupečatljiviji film koji je ikada snimljen na području bivše Jugoslavije. Ovime je film doživio prvo međunarodno prikazivanje.



Od filmova, jučer su se mogli pogledati još i „Boogie“ - Rumunjska, „Tiho svjetlo“- Meksiko, Francuska, Nizozemska, Njemačka, te „Prebacivanje“- Danska.

C.Ž.

Ovogodišnji treći po redu Liburnicon u organizaciji udruge Kulturni front (istina prve godine se zvao Abacon), bio je najuspješniji do sada.
Iako se nije promijenila koncepcija ove SF konvencije - predavanja, kompjuterske i board igrice, kvizevi, projekcija SF filmova i svirka, vjerojatno je izbor glavnih predavača, odnosno neka vrsta emisije Na rubu znanosti s Mišakom, Korlevićem i Paarom, doprinijela većoj posjećenosti.
Vrijedi i dodatno pohvaliti organizatore da su ove godine tehničke greške i kašnjenja programa sveli na minimum, odnosno nije ih bilo. Za pohvaliti je i ovogodišnji novitet, odnosno prodaju knjiga koja se održala u suradnji s antikvarijatom Mali neboder i izdavačkom kućom Algoritam.
Ipak, mene na ovakva događanja najviše privlače predavanja, stoga ću krenuti s njima.
Prvo predavanje održao je student filozofije Igor Eterović koji se pitao o vezi između Star Treka i filozofije. Rekao je da unutar akademskih filozofa postoje, jasno, dvije struje, oni koji smatraju da Star Trek sadržava i bavi se filozofskim problemima i ona koja to negira. Prvi tvrde da se u Star Treku filozofija očituje tako što se filozofski problemi, odnosno mentalni eksperimenti puni različitih paradoksa, ali ipak u domeni zamislivosti, prikazuju transparentno, razumijevanje problema je intuitivno, te time filozofija postaje razumljivija širim masama.
Glavni argumenti negativne strane su da Star Trek trivijalizira filozofske probleme, iskrivljuje ih, odnosno pogrešno interpretira, te zamagljuje bit problema. Time, smatraju negativisti, filozofija gubi svoj uzvišeni karakter.
Nakon diskusije predavač je ipak naglasio kako smatra da pozitivna strana ipak ima bolje argumente, budući se serija Star Trek može promatrati kao novi medij za prenošenje filozofskih problema, za što su do danas uglavnom služile knjige. Prisjetimo se samo Sokrata i njegove mržnje prema zapisivanju svojih filozofskih misli, tako recimo i danas postoje filozofi koji smatraju kako se filozofski problemi ne bi smjeli biti u formi TV serije ili filma. Kao što je Sokrat pogriješio, tako mi se čini da griješe i današnji protivnci iznošenja filozofskih problema u serijama i filmovima.
Zatim je usljedilo predstavljanje knjige Krešimira Mišaka «Zvjezdani riffovi», međutim to je bilo više kao neformalni razgovor između njega i publike. Odgovarao je na pitanja o početcima svoje TV karijere, iskazao je svoj stav da je stvarnost samo iluzija koju kreiraju osjetila, te svoje prihvaćanje tvrdnji Davida Ickea oko vladavine reptila što je potkrijepio svjedočanstvima raznih ljudi što su mu prilazili.
Zatim je slijedilo zabavno druženje u «Krčmi kod Malog mravca» i razni kvizovi, te svirka psiho tribal benda Pavijan Girvasti na terasi ICEJ-a.
Svoj idući dan na Liburniconu započeo sam gledanjem kultnog crtića Heavy Metal i još jednom sam bio oduševljen tim distopijskim, cyber punk, metal, amazonske ratnice SF crtićem.
Zbog čega sam propustio i potragu za asteroidima...eto.
Onda se odjednom u zgradi ICEJ-a okupila ogromna količina ljudi, što je samo značilo da se bliži centralni događaj ovogodišnjeg Liburnicona, Znanost pod Zvijezdama, razgovor između Korada Korlevića, Vladimira Paara i Krešimira Mišaka na temu Kraj tehnološke civilizacije.
Kako je puhala bura, talk show se premjestio u konferencijsku dvoranu koja je bila premala za primanje svih zainteresiranih.
Započelo je prezentacijom Korada Korlevića na temu Kraja tehnološke civilizacije. Istaknuo je kako tehnološke civilizacije na mogu trajati vječno jer iskorištavanjem resursa same sebe unište, te da je prosjek njihova trajanja oko 300 godina. Tehnološke civilizacije usporedio je s požarom. Ipak, naglasio je kako ne mogu postojati civilzacije koje nisu tehnološke, jer se jedino tehnologijom može kultivirati i obuzdati priroda, te da bi etičku civilizaciju najvjerojatnije razbio asteroid, dok naprotiv, generali tehničke civilizacije jedva čekaju razbiti neki asteorid samo kako bi provjerili novo oružje i vidjeli kako je to skršiti ga, čak i ako ne predstavlja prijetnju.
Rekao je da se kraj tehnološke civilizacije može prepoznati po smanjenjoj prizvodnji energije i dekadentnim ponašanjem ljudi koji se sve manje brinu za znanost, a više za zabavu po načelu kruha i igrara. Slično se dogodilo rimiskoj civilizaciji, a sadašnjih kruha i igara su nogometna prvenstva, rekao je Korlević i ukazao na pivopije koje mašu zastavama indikatorom dekadencije i početkom kraja naše tehnološke civilizacije. A civilizaciju neće uništiti neki dramatični događaj, poput nuklearnog rata, već neki banalni poput povećanja cijena naranča na Floridi.
Vladimir Paar je iznio optimističniji pogled, međutim pomalo inertan jer se uzdao u slučajnu akciju pojedinca, rekavši da se spas civilizacije nalazi u «Mišljenju vlastitom glavom». Upozorijo je na činjenicu da civilizacije propadaju kada se zaustavi razvoj znanosti, kao što se dogodilo Kini. Međutim, iznosio je i kreacionističke stavove oko evolucije, s čime je upao u polemiku s Korlevićem, tvrdeći da je život slučajnost i rijetka pojava u svemiru, dok je Korlević tvrdio suprotno uzdajući se da će nalazi na Marsu potvrditi postojanje nekih oblika života. Ipak, tu polemiku nisu produbili jer to nije bila glavna tema rasprave.
Korlević je naglasio da moć kapitala šteti civilizaciji, jer se zbog profita neka znanstvena istraživanja zaustavljaju, a osim toga, kapital profitira na dekadenciji i spektaklu, što automatski radi protiv civilizacije.
Stoga jedinu nadu vidi u obrazovanju, međutim, mišljenja je kako danas veći utjecaj na obrazovanje mladih ima Televizija, koja ipak nudi samo spektakl, stoga je zadržao svoj pesimistični stav oko opstanka civilizacije.
Dodatni argumet je činjenica da svojim razvojem civilizacija postaje sve kompleksnija, primjerice pravni sustav ima proceduru za kažnjavanje kriminalca, zbog čega oni znaju ostati na slobodi, pa ljudi zahtjevaju jednostavnije metode i zazivaju neku vrstu šerijatskog zakona. Osim toga kapital je preko burze postao živo biće koje direktno ugrožava opstanak civilizacije.
Na to mu je replicirao Paar tvrdnjom da kapital nikada neće moći kontrolirati ljudsku misao, a Korlević mu je odgovorio da mediji, koji su prenosnici informacija, u vlasništvu kapitala, pa reklamama i manipuliranjem informacija već kontroliraju ljudsku misao.
Zatim je usljedila diskusija s publikom, koja je potrajala i nakon završetka programa.
I onda, do rano ujutro održavali su se razni kvizovi na temu SF-a i Fantasy-a, toliko zanimljivi da mi je vrijeme proteklo.... u trenu.
Svaka čast organizatorima.

Danas u Opatiji započinje treća SF konvencija Liburnicon.
Program će se odvijati u prostoru ICEJ-a (zgrada ispod opatijske boćarije, ili ako baš hoćete natkrivenog igrališta Gorovo) i sastojat će se od predavanja, radionica, igraonica i filmskih projekcija.
Današnji dan započinje dječjim programom, a popodne će se održati predavanje «Star Trek kao banalizacija filozofije ili njeno živopisno oprimjerenje?» Igora Eterovića.
Sutra oko 21 sat na terasi ICEJ-a održat će se cebtralni događaj Librnicona «Znanost pod zvijezdama» gjde će voditelj emisije "Na rubu znanosti" - Krešimir Mišak razgovaraqti sa poznatim hrvatskim znanstvenicima; akademikom Vladimir Paarom i astronomom Korado Korlevićem . Tema je budućnost naše tehnološke civilizacije koja, kao i sve što je prirodno, ima svoj ograničen vijek trajanja. Razvoj tehnologija gotovo da ne možemo kontrolirati, pa tako ni njihove posljedice. Tehnologija je jednostavno prisutna i ovisnost o njoj je takva da je je ona postala univerzalno civilizacijsko sredstvo djelovanja.



Osim toga posjetitelji mogu sudjelovati u turniraima u D&D-u, igrati kompjuterske i board igre, te sudjelovati u raznim kvizovima.
Više na www.liburnicon.org


evo i satnica:

PETAK

Izvan zgrade

17:00 Službeno otvorenje Liburnicona sa zakuskom
18:00 Igra: Star Trek boćanje
19:00 Robin Hood Liburnicona (Archery competition)

Great Liburnicon Hall

10:00 Program za djecu: Liburniconska čarobnjačka škola
18:30 Predavanje: Igor Eterović - "Filozofija Star Treka"
20:00 Ugodni večernji razgovori s Krešimirom Miškom
21:00 Filmski maraton

Engineering room

17:00 slobodni program Call od Duty, Live for Speed, Warcraft 3: The Frozen Throne, Delta Force Land Warrior

Mala predavaonica

17:00 Filmovi i serije
19:00 Live izrada D&D lika - uvodna testiranja
21:00 Kviz (Star Trek): Tko želi biti milijunaš?

Prostorije za stolne igre

17:30 slobodni program, stolne igre - Munchkin, Game Of Thrones, Order Of The Stick, Axis & Allies, Fist Of Dragonstones, World of Warcraft
00:00 Star Wars RPG d20 turnir

Open-air (terasa)

21:00 Koncert
23:00 D&D live izrada lika - finalna testiranja
23:45 Kviz: Tko što zna?
00:15 Igra: Brzinsko mlaćenje lubenic

Podrum aka Horror basement

21:00 Okupljanje LARP Vampire: The Requiem

SUBOTA

Izvan zgrade

17:00 Igra: Liburniconski Opstanak (obavijesti na info-punktu)
18:00 Igra: Intergalaktičko prvenstvo u Star Trek boćanju (opatijski jog)
19:00 Igra: Space Miner (iza zgrade)

Great Liburnicon Hall

16:00 Filmski maraton
20:00 Prezentacija Dungeons&Dragons 4E
21:00 Filmski maraton
01:00 Kviz: Guess the song (80's edition)

Engineering room

16:00 Slobodni program
17:00 Turnir: "Live For Speed"
19:00 Turnir: "Call Of Duty"
21:00 Turnir: "Warcraft 3: The Frozen Throne"

Mala predavaonica

18:30 Radionica: Chainmail (obavijesti na info-punktu)
19:30 Predavanje: Predstavljanje Manga stripova na hrvatskom tržištu
22:00 Kviz: Koliko smo načitani?
22:30 Kviz: From zero to hero! (D&D quest kviz)
00:00 Klingon karaoke

Prostorije za stolne igre

17:00 Turnir: Munckin
22:00 Turnir: Dungeons&Dragons 4E

Open-air (terasa)

21:00 Liburnicon talk-show: "Znanost pod zvijezdama"
23:00 Kviz: Najslabija karika
00:00 Kviz: Charades

Podrum aka Horror basement

21:00 LARP Vampire: The Requiem
00:00 Igra: Traži se butler grofa Drakule

U ovotjednoj Samohranoj Majci BeatNochi (a.k.a. "For Every Animal You Don't Eat I Eat Three") bacamo osluh na novi Beckov album koji se zove "Modern Guilt". Da, znam, to više ni bog ne može pratit jer Beck je počeo izdavat albume ko da je šal fuć, al potrudit ćemo se anyway. I nećemo mu zamjerat na scientološkim uvjeravanjima jer vjera je osobna stvar. I nećemo spominjat "Loser". Niti pop klasicizam. Ali ćemo zato govorit o Danger Mouseu, gamma zrakama i chemtrailsima. Ponesite svoj Bacardi.

"...tonight's entertainment!",
ek.

Večeras će se u 21:30 na Trg Marka Marulića, iza Koblerovog prema Socijalnom, održati književno predstavljanje mladih pisaca i spisateljica iz udruge Katapult u sklopu Riječkih ljetnih noći – Pisci pod zvijezdama: Katapult – književna opsada.
Ove godine, za razliku od prethodnih, izbor je pao na mlade autore objavljivane u riječkoj Ediciji Katapult pokrenutoj sa svrhom predstavljanja radova neafirmiranih i mladih književnih snaga. Nastupit će Ivan Cvečić, Nenad Stojković, Petra Čargonja, Iva Pejković, Jelena Tondini.
Alen Kapidžić, predsjednik udruge Katapult rekao je kako je do suradnje došlo na poziv riječkog kazališta Ivana pl. Zajca, a četvero pisaca što će sudjelovati na čitanju već ima izdana djela u ediciji Katapult.
Inače, puljanin Nenad Stojković dobitnik je nagrade na Istrakonu za kratku SF&F priču 2005. godine potom objavljenu u zbirci Ispod i iznad „Anaris“. Na jesen izlazi njegova prva knjiga „Sjeverno sunce:Enlilov armalist“, prvi tom knjige Sjeverno sunce, epske priče na 1200 stranica. Dio možete pročitati na web stranici www.sjevernosunce.com
Glazbenu podlogu držat će sastav Marinada
Program će voditi Enver Krivac i Alen Kapidžić.
Organizatori događanja su Grad Rijeka , Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka, Turistička zajednica Grada Rijeke i Udruga Katapult.
Ulaz na književno događanje je slobodan.

U sklopu svojevrsnog nastavka festivala Barufe, sutra će u Opatiji u discu Coloseum nastupiti TBF, Conect i riječki hip - hoperi KBC.
TBF su svakako jedan od najzanimljivijih domaćih bendova, što su dokazali i odličnim nastupom na ovogodišnjoj Harteri.
Karte u pretprodaji koštaju 50 kuna, a mogu se kupiti u cd shopu Aquarius u Rijeci, baru Morčić u Opatiji u Coloseumu i u Društvenom domu u Lovranu.
Na dan koncerta cijena ulaznice iznosit će 70 kuna.

(«Quantas? Quantas never crashed!»)
četvrtkom u 18.30

Morso
Izlog
Dallas Records, 2008.



Pozdrav. Evo par rečenica iz prošlotjedne BeatNoche u kojoj sam se s guštom bavio «prvijencem» riječke grupe Morso, benda koji zna popit ali zna i napisat jako dobru pjesmu. :)

Povijest Morsa je tipično bendovski krivudava i uglavnom poznata onima koji su pratili riječku scenu u drugoj polovici devedesetih.

1998. nastaje Tha Bitch Inside iz ostataka riječkih bendova Tears i Delusion, a već slijedeće godine, i tako su sami odlučili zbog, za ono vrijeme isto tipične dušebrižničke klime koju se pojedini pametnjakoviči jako trudili održavati na životu, bend izbacuje Kuju iz imena i djeluje kao Tha B Inside.

Kroz kraj devedesetih i početak novog stoljeća ovaj mnogoljudni kombo osvaja prvo mjesto na raznim tribute festivalima, uglavnom održavanim u Točki, bivšem klubu na Mlaki gdje su mnogi od Vas, vjerujem, uključujući i mene, ostavili mnogo novaca i vremena. Tako su Tha B bili najbolji imitatori Peppersa, Nirvane i ostale idolatrije.

Nakon toga bili su drugi na Ri-Rocku, 2000. u Palachu, a važan nastup za Tha B bio je na zabočkom festivalu kad ih je gledao i slušao a&r onda kratko oživljene izdavačke kuče Suzy, što je rezultiralo albumom «Sami», koji je, unatoč nekolicini odličnih pjesmama prošao nacionalno potpuno nezapaženo zbog apsolutno nikakve promocije i potpunog izostanka truda od strane Suzyja. Pjesma «Sami» i još neke u Rijeci su odzvanjale sa svih lokalnih rundfunka, a vaša najdraža postajica je jedno vrijeme pjesmu «Sami» tretirala kao svoju neslužbenu himnu.

Nakon diskografskog flopa sa Guzyjem prestali su biti u zajedničkom bendu na skoro 2 pune godine. Kako su si, kao banda, a večina bendova i jesu banda, počeli nedostajati, opet su se našli i nastale su nove pjesme novog zvuka (npr. potpuno su izbacili saksofon, na čemu im od sveg srca fala) koje su imale malo veze sa Tha B poviješću. Promjena imena bila je neminovna. Tako je nastao Morso (talijanska riječ za ugriz, što je dobro, naime, jedno vrijeme, tamo oko 2002. zvali su se Limit, goddamit!) i na kraju krajeva i album «Izlog», 12 pjesama koje je Dallas stavio u izloge pred dva tjedna.

Da, znam, ova fora s «Izlogom» u izlogu bila je loša. Šta sad.

I kakav je album? Briljantan, ni manje ni više; trijumfalan niz power pop skladbi. Power pop u današnjem kontekstu, naravno. Sa ovih 12 pjesama ljudi iz Morsa demonstriraju sebe kao potpuno ostvarene i zaokružene songmejkere. Njihov osjećaj za aranžman a pogotovo melodiju je nepogrešiv, dapače, Morso bi mogli držati ljetne (i zimske, for that matter) škole aranžiranja mnogim drugim glazbenim sastavima, i to onim već etabliranim.

Jedna od aranžmanskih caka koju, izgleda, osobito vole je stati u pjesmi, zabrejkati nekom soničnom žbrljom ili jednim instrumentom ili pustiti Ivanu samu, pa onda efektno prsnuti u najčešće posljednji refren. To rade nekoliko puta na cijeloj ploči. Osim toga, spuštanja, dizanja, padanja, razrijeđivanja i pogušćavanja (!!!) ritma, promjene, dijelovi pjesme i njihove kombinacije te svi ti vrtuljci koje rade su odraz velike naslušanosti i iskustva i u tome Morso plivaju ko onaj digitalni animirani ronilac u «Pyramid Song» spotu.

Ima tu jako dobrih pjesama ali i pjesmetina, kao što je npr. naslovna stvar (onaj klavir nisko u miksu koji dođe nakon «sada znam…» stiha u refrenu uvijek me razmaže po horizonzu) koja me svaki put, bez obzira koliko puta sam je već čuo, iznenadi upravo time što najviše emocija proizlazi iz bez-liričnog dijela, onog «je i je i jee» dijela, što me podsjeća na «Mary», taj slatki mali singl s trećeg albuma Supergrassa koji najviše dlaka na rukama diže šatro-refrenom «aaaa…ajaja»; pa onda «Sati», hit jedan kroz jedan, koji nakon glasne i nabrijane otvaračice «Dar», pokazuje svo zanatstvo ovog benda u kratke tri i pol minute.

Lirika Morsa nije uvijek oslobođena hrvatskih nezgrapnosti i banalnosti, no ipak krajnji dojam nije loš jer uspijevaju ne zapadati u pretencioznost kao neki drugi bendovi koji onda misle da su najpametniji pa im se mi tako lijepo iza leđa smijemo. Neki stihovi na «Izlogu» vam sigurno neće sjesti ili im barem nećete doživjeti poantu, ali ovo je pop glazba prije svega, a ne šansona ili Leonard prokleti Cohen, a kad bi si preveli na rvacki neke vaše omiljene stihove sa bogomdanog engleskog, bili bi vam jako glupavi.

Već u prvoj pjesmi, a tako je sve do zaključne «Bogovi Ljudi» gdje lijepo poentira u atmosferičnim, sporijim i najemocionalnijim trenucima ploče, jasno je da je vokalistica Ivana Bartolović glavni adut Morsa. Pogotovo ju je ugodno slušati u pjesmi «Lijek».

Njezin partner u frontmeniranju je Stanislav Grdaković koji sa svojim Paul Banks-astim, odnosno Patrick Fitzgerald-astim, tj. na kraju krajeva Ian Curtis-astim vrlo muškastim glasanjem (čak mi na pamet ovdje pada i Ibrica, The Man With The Dog Himself, al dobro ajde) definitivno spada u Interpol-Kitchens Of Distinction-Joy Division interpretativni folder muških vokala (mada je to sve u biti Joy Division folder jer pokojni Ian je simbolični tata svima njima) no on ne bježi od toga niti to ne skriva; čovjek jednostavno ima tu boju i kao takav je odlična protuteža Ivani. Upravo iz kombinacije ta dva vokala, muškog – čvrstog i tamnog, i ženskog, nježnog i snažnog, Morso najviše profitira. Time ove pjesme dobijaju na drugačijosti i svježini u hrvatskim okvirima.

U jednom trenutku čak i svi skupa zapjevaju («Ne Vidi»), kao na nekom planinskom roštilju, i to «legne» kako treba, taman da lijepo razbije tijek ploče.

Ime grupe Interpol će vam, dok slušate «Izlog» doći na pamet nekoliko puta. Ali nije to samo zbog Stanetovog karakterističnog pjevanja; veliki posao tu odrađuje i bend koji kao da se povremeno («Prazan Dan», jedini slabi trenutak na albumu jer pretjeruje u podsjećanju) igra sa obrascima Interpola, ali, bit ću fer, i kroz cijeli album sa zvukom The Killersa ili čak na trenutke («Kao Da Znam Kraj») Manic Street Preachersa iz post-Edwards faze. I to je super, jer lijepo je čuti da neki ovdašnji bend za uzore i inspiraciju ima te i takve svjetske bendove, za razliku, evo sad ću opet kenjat po nekome, mnogih drugih koji još uvijek karijeru misle napraviti na nekim starim rok bendovima koje ovdje sad uopće ne želim spominjati.

Ako ćemo govoriti o pop glazbi u Hrvatskoj, a Morso definitivno doživljavam u toj kategoriji jer su njihove distorzije odavno već radio-friendly stavka i služe kao pametan back up osnovnoj strukturi pjesme, Morso je bend sa najmodernijim utjecajima.

Razloge za visoku osjetljivost na radiofoniju i melodiju kod Morsa treba tražiti u tome da su članovi Morsa kroz sve ove godine koliko zajedno sviraju sazrijeli kao autori i performeri i ne zanimaju ih nikakve pobune ili mijenjanje svijeta. Isto tako, te razloge treba tražiti u velikoj ljubavi za glazbeno nasljeđe popa i pop-roka osamdesetih za koje sigurno i provjereno znam da članovi Morsa obožavaju. Velikoj slici sigurno doprinosi i Matej Zec, gitarist Morsa (i istaknuti bauštelac u Letu3) koji je sam tehnicirao i producirao «Izlog», mali glazbeni i tehnički Gandalf čija se audio vizija odlično poklapa sa odličnim glazbenicima kojih je Morso krcat. Krcat? Da, krcat, u bendu ih ima sedam i, dragi organizatori gigova, bolje počnite naručivati veće stejdževe.

Kad sam snimao radijski spot za ovaj album (neki od Vas vjerojatno znaju da se tim vražjim poslom, osim ovog, isto bavim) rekao sam da Morso mijenjaju sve što ste dosad znali o hrvatskoj pop glazbi. I to sam rekao ne iz marketinške mitomanije i superlativnih nebuloza kojima se reklame inače pretrpavaju, niti iz poznanstva s večinom članova (premali je ovo grad da bi se muljali) nego iz iskrenog osjećaja da je to baš tako.

Jer ovim albumom pokazali su da su najvjerojatnije najzreliji tvorci pop pjesama mlađe generacije u Hrvatskoj, sa najrazvijenijim osjećajem za ono što se događa danas u svijetu pop glazbe s gitarama. Trominutna ili četiriminutna forma radiofonične pjesme je još uvijek, bez obzira na zagađenost radio valova, jedna od najtežih glazbenih formi i zato kvazi-hitova ima shitloads, ali onih pravih, hitova koji ljudi stvarno vole i vole im se vračati i ponovno ih čuti, ima jako malo.

Ovaj album ima ih sigurno 8 od 12, ako ne i više i to je upravo nevjerojatno.

Morso svoje kolege iz Države jednostavno šiju, ali ne frizurama i preseravanjem ili pomodnošću preko tevea ili pomoću kojih bogtepitaj izvanglazbenih metoda, već onim što se broji – sigurnim songcraftom i refrenskim kukama koje i nama koji inače volimo puno puno neradiofoničniju glazbu čak i na sunčan dan, teško izlaze iz glave.

Morso – «Izlog» - kreativni vrh hrvatskog popa.

You can bloody well quote me on this one.

Windowlicking: Dar, Sati, Izlog, Kao Da Znam Kraj, Znak, Ne Vidi, Sol, Lijek, Voda, Bogovi Ljudi

myroštilj.com: www.myspace.com/morsoband

Pozdravljanje,
ek.

Večeras na Ljetnoj pozornici u Opatiji svira jedan od začetnika i zaštitnih znakova rock and rolla, Chuck Berry.
On je svojom svirkom utjecao na navjeće rock bendove The Beatles i Rolling Stones, za čije su uspješne karijere zaslužne i obrade Berryevih pjesama. Tako su Beatlesi svirali Roll Over Bethoven, Rock and Roll Music, a Stonesi su obradili Carol, Litlle Queeny itd....





Mlađe generacije su se s Chuck Berryem upoznale u filmu Povratak u Budućnost. Tamo je prikazan pomalo čudan način skladanja Berryeve najpoznatije pjesme Johnny B. Good. Naime, Marty McFly (Michael J. Fox) se vraća u prošlost i na plesnjaku odsvira heavy metal verziju Johnny be Gooda, a Berryev rođak zove Chucka i preko telefona mu pušta pjesmu kojom se «rađa» rock and roll.
Dakle putnik iz budučnosti, je, neznajući, zapravo bio autor pjesme koja se pripisuje Berryu! Jest fikcija, ali ipak postoji određenja logička mogućnost s obzirom na zakrivljenost prostor – vremena i određenih astroloških aspekata i problema jeli stvarnost zapravo iluzija i ostalih paradoksa i anomalija i bla bla.....




Dakle, večeras će na Ljetnoj zasvirati jedna od ikona modernog doba.
Inače Chuck Berry je rođen 1926. godine u St. Louisu, a započeo je kao blues gitarista skidajući Muddy Watersa. Razumljiv početak, budući je Rithm and blues, po čemu je postao poznat, zapravo samo ubrzani blues s mali primjesama countrya i popa.
U godinama što su bile pred njim promijenio je ime Charles Edward Anderson u Chuck Berry i postao ocem rock'n'rolla. Berry se relativno kasno počeo profesilonalno baviti glazbom. Tek je u svojoj 26. godini prvi put nastupio za lovu, a pjesme je počeo snimati tri godine kasnije. Možda je jedan od razloga za tako kasni početak njegov boravak u popravnom domu zbog krađe automobila. U 21. godini Berry se ostavio karijere sitnog kriminalca, smirio se, zaposlio kao radnik i oženio. No, nije dugo mirovao.

Uskoro se proslavio na lokalnoj razini pjevajući i svirajući po klubovima. Kada je 1955. godine izašao prvi singl, Berryjeva karijera krenula je punim gasom. Uspjeh mu je donio slavu, bogatstvo i sve veće zanimanje zakonodavne vlasti. U godinu i pol uhićen je dva puta zbog mnogobrojnih veze sa ženama druge rase, koje tada na američkom jugu nisu baš bile tolerirane.

Ipak to ga nije zaustavilo. Prva dva velika hita su mu "Maybellene" (1955.) i "Roll Over Beethoven"(1956.) koja dospjeva na 29 mjesto Billboarda. Kako se iz teksta pjesme "Roll Over Beethoven" može zaključiti, želja mu je bila ritmom i bluzom zamijeniti klasičnu glazbu.

Svoje ploče izdavao je za najpoznatiju blues diskografsku kuću Chess records. Nakon hita Roll over Beethoven kreće na turneju s Carl Perkinsom, a 1957. godine snima svoj najveći hit Johhny B. Good.




Onda slijedi razdoblje već navedenih Beatlesa i Stonesa koji su crpili inspiraciju iz Berryeve «pjesmarice», a sam Berry nastavlja stvarati hitove i sedamdesetih utjeće na drugu generaciju rock bendova kao što su The Who, Led Zeppelin i Ten Years After.
Ni dan danas njegov utjecaj na modernu kulturu nije presahnuo, a osim njegovog "pačijeg hoda" kojeg je preuzeo gitarista AC/DC-a Angus Young, jedan od najpoznatijih aktualnih primjera je svakako korištenje Berryeve pjesme You Newer can Tell u Tarantinovu filmu Pulp Fiction uz drogirani ples Johna Travolte i Ume Thruman.

Danas počinje 8. Liburnia Jazz Festival koji će trajati do 6. srpnja, a najavljeno je 20-ak koncerata na 8 pozornica koji počinju rano ujutro i traju do kasno u noć. Street Jazz i koncerti na Ljetnoj pozornici dva su programa koje će ove godine ponuditi Liburnia Jazz.
Festival počinje nastupom Etienne M'bappea iz Kameruna kojega mediji nazivaju „Auroror Borealis afričkog ekvatora“. Prije M'bappe nastupa i Mario Sehtl Trio čija je glazba mješavina jazza, talijanske kancone i mediteranskog ugođaja.

Ulaznice za koncerte možete nabaviti još samo danas i sutra po pretprodajnim cijenama od 60 do 100 kuna, i to u riječkim Dallasu i Aquariusu te u Festivalu Opatija i Turističkom uredu Opatije.

Večeras u 18:30 grupa Morso će u Dallas shopu u Rijeci predstaviti svoj novi album Izlog.
Dođite i družite se s bendom, a ako niste u prilici u isto vrijeme možete na SVID-u poslušati emisiju posvećeno navedenom sastavu i navedenom albumu koju će voditi Enver Krivac uz pomoć Voljena Korića.

Gradsko vijeće je većinom glasova, odnosno 18 protiv, odbilo imenovati Natašu Ivančević za novu ravnateljicu MMSU-a. Za njezino imenovanje glasala je cijela oporba, HDZ, HSLS, PGS te jedan SDP-ovac, Loris Rak koji je bio na čelu upravnog vijeća koje je predložilo Natašu Ivančević za novu ravnateljicu.
No prije glasanja slijedila je duga rasprava. Započeo je Loris Rak u ime uprvanog vijeća obrazlažući njihov izbor. Naglasio je kako se upravno vijeće držalo mišljenja stručnog vijeća koje je izabralo Natašu Ivančević. Upravno vijeće je također održalo intervju sa dvije kandidatkinje Jericom Ziherl i Natašom Ivančević, te je zaključilo kako je Ivančević bolja kandidatkinja. Stoga su, iako je poglavarstvo odbilo Natašu Ivančević ostali pri svom prijedlogu nove ravnateljice.
Također je istaknuo kako nije istina da upravno vijeće nije zastupalo interese osnivača muzeja, odnosno Grada, kao što je na prošloj sjednici poglavarstva rekao gradonačelnik Obersnel, jer je upravo Gradsko vijeće izabralo upravno vijeće. Dodao je kako zakon ne predviđa konzultacije s gradskim poglavarstvom oko izbora ravnateljice, već jedino stručno vijeće.
Osvrnuo se i na medijske članke u kojima se tvrdi da je naslaganje oko izbora ravnateljice posljedica sukoba unutar gradskog SDP-a, nazvavši ih spekulativnim i imaginarnim novinarstvom.
Zatim se u ime kluba vijećnika za raspravu javio Bojan Šober. On je rekao kako vjeruje upravnom vijeću, te da će HDZ podržati Natašu Ivančević.
Nakon njega je u ime koalicije «Hoću RI» govorio Ivan Ivaniš, koji je rekao da oni neće podržati Natašu Ivančević zbog slabijeg programa, odnosno nedorečenosti oko preseljenja u novu zgradu muzeja i narušenih međuljudskih odnosa.
Inače prije početka sjednice djelatnici MMSU-a su vijećnicima predali dopis u kojemu negiraju tvrdnje poglavarstva da su u njihovoj instituciji narušeni međuljudski odnosi, ističući kako je problema bilo jedino dok je na čelu muzeja bio Branko Franceschi, dok nikakvih problema nije bilo od kad je na mjesto VD ravnateljice došla Nataša Ivančević.
Bože Mimica je u ime poglavarstva rekao, kako mu je ovo neugodna zadaća i dao je sve pohvale Nataši Ivančević, međutim rekao je kako ona, za razliku od stručnih, nema poslovnih sposobnosti kako bi uspješno obavila preseljenje u novu zgradu muzeja. Osim toga istaknuo je kako je osobno posvjedočio narušenim odnosima unutar MMSU-a.
Njemu je replicirao Željko Glavan iz HSLS-a koji je rekao kako se argumentima kojima se osporava kadnidatura Nataše Ivančević, može osporiti i kandidatura Jerice Zihler. Naime, mišljenja je da u dokumentima nema dovoljno dokaza da bi Ziherl bila sposobnija od Ivančević bolje sprovesti presljenje u novu zgradu. Naglasio je kako sumnja da se ovime pogoduje nečijim privatnim interesima jer je Ziherl zaposlena kao vanjski suradnik na riječkoj Akademiji primjenjenih umjetnosti i da cijela rasprava nema veze sa stučnošću kandidatkinja.
Dodao je, prisjećajući se iskustva s Brankom Franceschijem da se ne može oteti dojmu kako Rijeka služi kao odskočna daska ljudima koji žele ostvariti karijere.
Zaključio je svoj govor tvrdnjom da ako su odnosi u MMSu-u toliko loši, kao što tvrdi Bože Mimica, onda bi djelatnicima muzeja trebao dati otkaz ili ne bi trebao iznositi takve tvrdnje.
Alan Šustić iz HDZ-a rekao je da bi trebalo prihvatiti kandidaturu Nataše Ivančević, jer je za nju većina i stručno vijeće i upravno vijeće i djelatnici MMSU-a, dok je protiv nje samo poglavarstvo, a jedinim stručnjakom za kulturu u poglavarstvu smatra samo Božu Mimicu.
Franjo butorac iz PGS-a je rekao da se nastavlja političko silovanje MMSU-a koje je započelo pred niz godina kada je s mjesta ravnatelja Moderne galerije smijenjen Berislav Valušek političkom odlukom tadašnjeg gradonačelnika Slavka Linića. Zatim je predložio da se uz ravnatelja, koji bi se bavio isključivo strukom, uvede poslovni tajnik koji bi se bavio investcijama.
Darko Farnić iz HDZ-a je rekao kao je jedini argument poglavarstva protiv imenovanje Nataše Ivančević njezina rečenica «Vratite Rijeku riječanima» koja je uvrijedila članove gradskog odjela za kulturu Božu Mimicu i Ivanku Persić.
Vojko Obersnel je u svom obraćanju prvo replicirao Alanu Šustiću, rekavši kako je njegov predloženi model izbora identičan samoupravljanju, što je muzika za njegove uši. Rekao je kako nitko ne raspravlja o programima kandidatkinja, već se cijela rasprava svodi na političku razinu. Naglasio je kako je apsurdno da poglavarstvo prema zakonu ne može utjecati tko će voditi instituciju koju je Grad osnovao. Zatim se povela rasprava ima li prijava Jerice Zihler finacijski aspekt koji se bavi preseljenje u novu zgradu, a završilo je definicijama samoupravljanja.
Nakon toga je usljedilo glasanje na kojemu je Ivančević većinom glasova odbijena, a ona je nakon rasprave nagovjestila, riječima «Svaki dan donosi nove odluke» da bi se mogla ponovno kandidirati na natječaj za ravnateljicu MMSU-a, iako je prije nekoliko dana to negirala.

Za tri dana počinje Liburnia jazz festival. Ovo je osmo izdanje, a trajat će od 4. do 6. srpnja. Glavni nastupi održavat će se na opatijskoj Ljetnoj pozornici.

U petak nastupa Etienne M'bappe, a predgrupa je Mario Sehtl Trio.
Subota je rezervirana za Eliane Elias, a prije nje nastupit će Branimir Gazdik & Friends.
U nedjelju na Letnoj će nastupiti Josipa Lisac, Elvis Stanić Group, Marko Tolja i Beti Jurković.

Program će se odvijati i na jazz boatu, odnosno brodu koji će zajedno s bendom i posjetiteljima ploviti od Opatije do Moščenićke Drage, a na brodu će svirat Denis Razz jazz quartet i TT Swingwrs. Denis Razz će svirati i na jazz busu, koji će prometovati od Opatije do Rijeke, a ostatak programa će se odvijati na kupalištu Slatine, terasi hotela Imperijal, Millenium i Bristol, te u baru Monokini.
Više informacija TU

Na današnjoj sjednici poglavarstva odbijen je prijedlog da se za novu ravnateljicu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti izabere dosadašnja VD ravnateljica Nataša Ivančević.
Naime, na natječaj za ravnatelja javile su se Nataša Ivančević i Jerica Ziherl, a stručno vijeće kojeg čine kustosi su glasovima dva naprema jedan izabrali Natašu Ivančević. Glavni argument im je bio taj što je u svojem programu Ivančević fokus stavila na konkretne probleme, odnosno preseljenje u novu zgradu MMSU-a.
Ipak, u rasparavi se prvo javio član gradskog odjela za kulturu Bože Mimica, koji je rekao kako Zihler ima više iskustva nego Ivančević, a to iskustvo bi bilo korisnije za preseljenje u novu zgradu, a osim toga sudjeluje i u raznim europskim projektima. Stoga je predložio poglavarstvu neke ne privhvate Natašu Ivančević za novu ravnateljicu. S njim se složila pročelnica odjela za kulturu Ivanka Persić, koja je rekla da suprotno stavu stručnog vijeća, ona smatra kako je Ivančevićev program preopćenit, da ne donosi ništa novo, te ju je uvrijedila posljednja rečenica u Ivančivićevoj prijavi «Vratimo Rijeku Riječanima!».
Na kraju je Ivanka Persić predložila da za novog revnatelja gradsko poglavarstvo predloži Jericu Zihler.
Persić je naglasila kako Ziherl ima bolje kontakte, koji bi više koristili MMSU-u.
Njih je podržao i Luciano Sušanj i na kraju i gradonačelnik Obersnel. On je izkritizirao upavno vijeće, tvrdnjom da bi oni trebali štititi interese osnivače institucije, odnosno Grad, a ne interese institucije, odnosno MMSU-a. Drugim riječima, zasmetalo ga je što upravno vijeće nije uzelo u obzir stavove gradskog odjela za kulturu, koji se protivi izboru Nataše Ivančevič, dok je uvažilo samo stavove stručnog vijeća, kojeg čine djelatnici MMSU-a, dakle institucije. Ovu situaciju je iskoristio za kritiziranje zakona o ustanovama, koji se po njegovom mišljenju, na ovome primjeru pokazao neodrživim. Naime, po zakonu stručno vijeće odlučuje o pobjedniku natječaja, dok poglavarstvo može samo odbiti kandidata, a ne predložiti drugog kao što je htjela Ivanka Persić.
Zatim je gradsko poglavarstvo jednoglasno prihvatilo odluku da se Nataša Ivančević ne izabere za novu ravnateljicu MMSU-a, a u četvrtak će se o tom prijedlogu glasati na gradskom vijeću.
U izjavi za medije danoj nakon sjednice Nataša Ivančević je rekla kako nezna koji su to razlozi, da se ne podrži osoba koja je 14 godina radila u MMSU-u, a stvar je apsurdnija jer ju je upravo gradsko poglavarstvo izabralo za VD ravnateljicu MMSU-a, a sada je unatoč pozitivnoj ocjeni stručnog vijeća, to isto gradsko poglavarstvo nije potvrdilo za ravnateljicu.
Rekla je kako se osjeća kao moralini pobjednik, jer je struka upravo nju izabrala.
U slučaju da gradsko vijeće podrži prijedlog poglavarstva, Nataša Ivančević se neće javiti na ponovljeni natječaj.

Inače, početak današnje sjednice obilježio je manji incident. Naime, nepozvan na sjednicu je došao Mićo Antolović iz Riječkog ekološkog pokreta, te je rekao Obersnelu da je ovo jedini mogući način kako se može obratiti gradskoj vlasti, budući je svaki njegov pokušaj obraćanja na gradskom vijeću bio spriječen. Iako mu je Obersnel rekao neka napusti sjednicu, Antolović je ostao i poručio Obersnelu kako ne može lažima opravdati rušenje Sušačkog kolodvora. Naime, Antolović je mišljenja kako nije istina da je trasa ceste zbog koje je srušen kolodvor određena županijskim planom. Također je rekao da nije istina da su bazeni u Kranju i Trstu jeftiniji nego riječki, i nakon toga je napustio sjednicu. Gradsko poglavarstvo je posve izignoriralo Antolovića, budući je u vrijeme dok je Antolović govorio bila iznošena i prva točka dnevng reda. Nakon što je završeno s iznošenjem te točke, Obersnel se ispričao prisutnima zbog toga što je zloupotrebljena mogućnost slobodnog ulaska na sjednicu, ali je naglasio kako ne namjerava uvesti dodatnu kontrolu bez obzira dolazi li netko prijetiti oružjem ili riječima. Također je rekao kako neki ljudi moraju naućiti razliku između anarhije i demokracije.